Sportska gimnastika
Gimnastika je tokom istorije prošla dug i složen razvojni put. Ocenjuje se da potiÄe još iz vremena kada je kralj Minos svojim saradnicima zvaniÄno odobrio fiziÄko vežbanje - oko 1400. godine p.n.e.
NaroÄito poÄinje da se razvija u 19. veku, a prvo takmiÄenje vezuje se za Olimpijske igre u Atini 1896. godine, kada je u njemu uÄestvovalo svega 18 gimnastiÄara iz 5 zemalja. Tada su se izvodile proizvoljne vežbe na 6 naÄina: vratilo, paralalni razboj, konj sa hvataljkama, karike, preskok i penjanje uz konopac.
Savremena sportska gimnastika koja je u odnosu na prapoÄetke pretrpela brojne promene po broju sprava, ali i po kvalitetu izvoÄ‘enja vežbi, utvÄ‘ena je pred OI u Helsinkiju 1952. godine, dok je ova disciplina svoju prvu zvaniÄnu organizaciju dobila još 1881. godine. Svetska gimnastiÄka federacija (FIG) danas broji 142 nacionalne gimnastiÄke federacije.
Termin gimnastika potiÄe od grÄke reÄi „gumnost“ što u bukvalnom prevodu znaÄi „go“. Zato i ne Äudi što je ne drevnim Olimpijskim igrama u GrÄkoj ženama bilo zabranjeno ne samo da uÄestvuju, nego i da budu u publici. Danas je, meÄ‘utim, mnogo toga drugaÄije i ovaj sport masovno je popularan pre svega kod devojÄica, te se njegova podela u naÄelu zasniva prvenstveno na ženskim i muškim disciplinama.
Ženske discipline sportske gimnastike su:
- preskok
- dvovisinski razboj
- greda
- parter.
Muške discipline sportske gimnastike su:
- parter
- konj sa hvataljkama
- krugovi
- konj za preskok
- razboj
- vratilo.
Gimnastika nije samo jedan od najpopularnijih olimpijskih sportova, već je i jedan od najzahtevnijih. U svakom trenutku izvoÄ‘enja gimnastiÄkih elemenata od vežbaÄa zahteva odliÄnu fiziÄku pripremljenost, visok stepen motoriÄkih sposobnosti, koordinaciju, gipkost i posebno eksplozivnu snagu.
Lepota pokreta, ritmiÄnost i dinamiÄnost posebno se vrednuju u muškoj i ženskoj konkurenciji, ali se od svih zahteva izuzetno visok nivo. Zato gimnastiÄari i gimnastiÄarke, da bi postigli odgovarajući kvalitet na svim poljima, godinama naporno vežbaju. Da bi se postigao vrhunski stepen virtuoznosti, artistiÄnosti i snage, najbolje je da se sa vežbanjem poÄne u najranijem dobu. Tako će deca, uz pomoć iskusnih i struÄnih trenera, postići odgovarajuću okretnost, izdržljivost, savitljivost i koordinaciju.
Gimnastika blagotvorno deluje i na umni razvoj, naroÄito na polju koncetracije koja je osnov svakog daljeg intelektualnog rada. Sportska gimnastika na osnovu svojih karakteristika svrtstava se u baziÄne sportove. On odliÄno priprema telo pojedinaca za najrazliÄitije izazove, te se jednako preporuÄuje deci oba pola od najranijeg uzrasta.